Astronomi pronašli džinovsku planetu koja ne bi trebalo da postoji
Planeta slična našem Jupiteru je neuobičajeno velika u poređenju sa
zvezdom oko koje kruži, što je u kontradikciji sa trenutnim saznanjima o
tome kako dolazi do fomiranja planeta.
Zvezda, koja je od nas udaljena 284 triliona kilometara, je crveni
patuljak spektralnog tipa M, što je najčešći tip u našoj galaksiji.
Međunarodni tim astronoma izveštaj o svom otkriću objavio je u stručnom časopisu "Science".
"Uzbudljivo je jer smo se dugo vremena pitali da li džinovske
planete kao što su Jupiter i Saturn mogu kružiti oko tako malih zvezda.
Mislim da je generalni utisak da ovakve planete jednostavno ne mogu da
postoje, ali nismo mogli da budemo sigurni jer su male zvezde veoma
teške za otkriti zbog čega ih je teško proučavati iako su puno
učestalije nego zvezde kao što je naše Sunce", kazao je za BBC profesor Piter Vitli, sa Univerziteta u Vorviku, koji nije učestvovao u poslednjoj studiji.
Istraživači su koristili teleskope u Španiji i SAD-u da prate
gravitaciona ubrzanja zvezde koja bi mogla da budu uzrokovana planetama
koje oko nje kruže.
Crveni patuljak ima veću masu nego planeta koja oko njega orbitira, a
koja je nazvana GJ 3512b. Ali je razlika između njihovih veličina mnogo
manja nego, na primer, između Sunca i Jupitera. Udaljena zvezda ima
masu, koja je, najviše 270 puta veća od planete. Kao poređenje, Sunce je
1.050 puta masivnije od Jupitera.
"Oko takvih zvezda trebalo bi da budu samo planete veličine Zemlje ili nešto masivnije Super-Zemlje", rekao je koautor Kristof Mordasini, profesor sa Univerziteta u Bernu.
Ovo otkriće dovodi u pitanje naširoko prihvaćenu ideju o formiranju planeta poznatu kao akrecija jezgra.
"Obično mislimo da džinovske planete nastaju od ledenog jezgra,
koje orbitira daleko u disku gasova koji okružuje mladu zvezdu, a zatim
brzo raste privlačeći gasove k sebi. Ali autori tvrde da diskovi oko
malih zvezda ne pružaju dovoljno materijala za ovo. Umesto toga,
smatraju da je verovatnije da se planeta odjednom formirala kada se deo
diska urušio zbog sopstvene gravitacije", rekao je profesor Vitli.
Autori naučnog rada predlažu da se takav kolaps može dogoditi kada disk
od gasova i prašine ima više od jedne desetine mase matične zvezde. U
tim uslovima, gravitacioni efekat zvezde postaje nedovoljan da bi disk
bio stabilan. Materija iz diska uvlači se ka unutra i stvara grudvu koja
je povezana zbog gravitaciije, a koja vremenom izraste u planetu.
Dodaj komentar