Sve manje sloboda u Srbiji - dva primera iz prakse
Prvi put posle jedne i po decenije, Srbija se ne može opisati kao
"slobodna", već samo kao - "delimično slobodna" država, stoji u redovnom
godišnjem izveštaju organizacije "Fridom Haus".
Na svojoj koži to najviše osećaju i pojedinci, ali i mediji.
Vuk Velebit je društveno aktivni master student Fakulteta političkih nauka i autor tekstova za portal "Talas".
Na jednom od nedavno kreiranih portala, na kojima se ne navode ni
autori, ni vlasnici, ni urednici, osvanula je njegova "sporna"
biografija.
"Stvaranje ovakve atmosfere, u kojoj se svakom
neistomišljeniku crtaju mete, izuzetno je opasno u trenutnoj političkoj
situaciji gde ovakvim pristupom žele da okrenu građane jedne protiv
drugih.
Ovde nisam bitan ja, već je nužno da glasno govorimo o
ovakvim pojavama gde svaki pojedinac koji slobodno govori i misli
postaje meta raznih sajtova i tabloida čija je jedina svrha crtanje
meta", smatra Velebit.
Nepoznati autori, po već ustaljenom modelu, Velebita optužuju za "antisrpsko delovanje".
"Meni niko neće oduzimati pravo na srpstvo, ja sam rođen u ovoj zemlji i
ovde sam se školovao i ovde želim da ostanem da živim", kaže on.
Velebit napominje da je ranije dobijao pretnje smrću koje je uredno prijavljivao nadležnim organima.
Zgrada u vazduh, ugrožene porodice - zbog izveštavanja
Televizija N1 dobila je pismo od nepoznatog pošiljaoca, koji se u potpisu skrio iza ratnih veterana rata 1999. godine.
Zbog izveštavanja o građanskim protestima koji se nedeljama održavaju
širom Srbije, novinarima i njihovim porodicama upućene su pretnje smrću.
"Da li vi imate vaše porodice, ubijate našu decu i unuke, a
niste svesni ako dođe do rušenja, vaša zgrada će među prvima otići u
vazduh, a može se desiti da ostanete bez svojih najmilijih.
I zato vas mi veterani upozoravamo da se ne igrate sa ničijom sudbinom jer je vaša sudbina u našim rukama", navodi se u pismu.
Državni sekretar Ministarstva kulture i informisanja Aleksandar Gajović
osudio je ove pretnje ocenjujući da je "nedopustivo zastrašivanje
predstavnika medija i njihovih porodica zbog činjenice da obavljaju svoj
posao".
"Dijalog pesnicama i primena sile su odavno za nama", naveo je Gajović a prenelo Ministarstvo kulture i informisanja.
Pretnje su osudili i predstavnici svih novinarskih udruženja, kao i stranke opozicije.
"Fridom Haus": Srbija više nije slobodna zemlja
Navedeni primeri u praksi pokazuju ono što se tvrdi u
izveštaju organizacije "Fridom Haus" - da Srbija više ne pripada
kategoriji slobodnih, već je pala u kategoriju delimično slobodnih
država.
"Status Srbije je pao sa slobodnog na delimično
slobodan zbog pogoršanja u održavanju slobodnih izbora, nastavljenih
pokušaja vlade i vlastima bliskih medija da podrivaju nezavisne novinare
kroz pravno uznemiravanje i kampanje blaćenja i de fakto akumulaciji
izvršnih ovlašćenja predsednika Aleksandra Vučića koje je u suprotnosti
sa njegovom ustavnom ulogom", navodi se u izveštaju.
U ovu grupu, Srbija je dospela prvi put posle petnaest godina.
Srbija se po prvi put nalazi i među četiri zemlje u kojima je zabeležen
najveći pad indeksa slobode, u društvu Nikaragve, Tanzanije i
Venecuele.
Od zemalja u okruženju, jedino Hrvatska, Rumunija i Bugarska ostaju u kategoriji slobodnih zemalja.
Među delimično slobodne došla je i Mađarska.
Najlošija situacija u okruženju, prema oceni "Fridom Hausa", je u Bosni
i Hercegovini i na Kosovu, koga ova organizacija posmatra odvojeno.
Sličan rejting srpskom imaju slobode u Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji.
U delu izveštaja o Balkanu navodi se da predsednik Srbije Aleksandar
Vučić i predsednik Crne Gore Milo Đukanović "nastavljaju da učvršćuju
svoju državnu moć oko sebe i svojih klika, podrivajući osnovne standarde
dobre vladavine i prevazilazeći njima dodeljene ustavne uloge".
U godišnjem izveštaju "Fridom Hausa", procenjuje se stanje sloboda u
195 zemalja i 14 teritorija tokom 2018. godine, a zemlje se ocenjuju na
skali do 100 poena, i zatim svrstavaju u opšti status kao slobodne,
delimično slobodne ili neslobodne.