Od "Oluje" do "Oluje": Stradanje nedužnog naroda

Mondo 05.08.2018 12:03
Od "Oluje" do "Oluje": Stradanje nedužnog naroda


Već 23 godine ista priča! U Hrvatskoj slave pogrom nad nekadašnjim komšijama i sugrađanima srpske nacionalnosti, a Srbija pali sveće i oplakuje žrtve...



Pričali smo nedavno sa žrtvama ratova 90-tih, bratoubilačkih i krvavih sukoba u okviru tada zajedničke zemlje. Ti obični ljudi, raznih nacionalnosti, koji su u ratu ostali bez imanja, kuća, rodne i plodne zemlje, a često i sa nenadoknadivim gubicima - zauvek izgubljenim životima najmilijih, dane rata pamte kao najgori i najtužniji deo svojih života.

Iščupani iz "rodne grude", za jedan sat ili dan prebačeni u novi život, u tuđim kućama i prihvatnim centrima morali su svi da iz korena promene sve, odustanu od snova i planova koje su od detinjstva kovali.

I svi oni kažu isto - da nisu krivi narodi, njihovi do tada prijatelji i komšije, već politika i više sile koje su se još jednom uplele i krvlju obojile mapu Balkana. 

Godina za godinom, prošlo ih je već 23. "Oluja je zločin" vapi i dalje Srbija. "Oluja je veličanstvena vojna akcija", slavi Hrvatska. Tačka, nema dalje...Ili ipak ima...

Hrvatska, na krilima velikog uspeha na fudbalskim terenima, ove godine najavljuje pompezno slavlje, uz fudbalske utakmice, ali i odlikovanja.

Predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović 5. avgusta će u Kninu odlikovati generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, koji se odlukom svetske, haške pravde, sada nalaze na slobodi.

"Dan pobjede" i "Dan hrvatskih branitelja", imaće i posebnog gosta - Zlatka Dalića, selektora hrvatske fudbalske reprezentacije koja je na Mundijalu u Rusiji osvojila srebrnu medalju. Dalić će odigrati revijalnu fudbalsku utakmicu zajedno sa veteranima Hrvatske vojske...

Sa druge strane granice - druga, tužna priča...

Srbija i Republika Srpska u Bačkoj Palanci obeležiće danas godišnjicu operacije Oluja i progona Srba iz Hrvatske.

"Svake godine biramo drugo mesto. Uvek su to mesta koja su raširenih ruku uz veliko gostoprimstvo i tugu dočekale srpski narod koji je proteran sa svojih ognjišta", rekao je nedavno predsednik Srbije Aleksandar Vučić, najavljujući skup.

A razloga za tugu Srbija zaista ima. Prema podacima srpskog Komesarijata za izbeglice, u toj hrvatskoj vojno-policijskoj akciji proterano je 250.000 krajiških Srba, 1.856 je ubijeno, a 836 vode se kao nestali.

Akcija je počela 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju.

STRATEGIJU OSMISLILI AMERIKANCI

 

Akcija "Oluja" je najveće i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ u sukobima 1990-ih.

Istorija kaže - odluka o početku akcije "Oluja" doneta je na Brionima 31. jula 1995. godine, a na predlog tadašnjeg komandanta sektora "Jug" hrvatskog generala Ante Gotovine.

Vojne planove i strategiju u operaciji "Oluja" osmislila je američka firma MPRI, koja je i obučila hrvatsku vojsku, navodi se u tužbi koju su protiv naslednika te firme, kompanije Indžiliti, pokrenuli u SAD Srbi iz Hrvatske. MPRI su osnovali penzionisani američki generali, a predsednik centra Veritas Savo Štrbac rekao je da je ta firma produžena ruka američke vlade.

Na tom sastanku u vili na Brionima predsednik Hrvatske Franjo Tuđman jasno je definisao cilj operacije, poručivši da treba naneti "takve udarce Srbima da praktično nestanu sa ovih prostora".

U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.

Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji.

Vlasti u Srbiji su izbegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i Kosovo.

KO JE ODGOVARAO?

Haški tribunal podigao je 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine za planiranje etničkog čišćenja i ratne zločine, u sklopu zločinackog poduhvata kojem je na čelu bio Tuđman. Gotovina je odbio da primi optužnicu i bio je u bekstvu do 2005. godine, kada je uhapšen na Kanarskim ostrvima. Haški tribunal je u prvostepenom procesu 2011. Gotovinu proglasio krivim kao učesnika udruženog zločinackog poduhvata, i za dela progona, deportacije, pljačke, razaranja, ubistva, nečovečna dela i okrutno postupanje. On je nepravosnažno osuđen na 24 godine zatvora zbog zločina počinjenih nad Srbima u vojno-policijskoj operaciji Oluja. Žalbeno veće ga je, međutim, 2012. godine oslobodilo krivice.


Komandant Glavnog štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko izjavio je u avgustu 2001. da je on autor plana akcije "Oluja" i da je vojni vrh s Tuđmanom tu operaciju pripremao dve godine. Optužnicu protiv Bobetka Haški tribunal otpečatio je 2002. godine, ali ga hrvatske vlasti nisu izručile tom sudu i on je do smrti 29. aprila 2003. godine bio u zagrebačkoj bolnici.

Za vreme Tuđmanovog režima hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju i odbijale saradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, tvrdeći da je reč o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Zvanični stav Hrvatske bio je da nije bilo razloga da Srbi koji nisu bili umešani u ratna dejstva napuste to područje.

U međuvremenu su hrvatske vlasti prihvatile saradnju i Haškom sudu su dostavile na desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i nakon vojno-policijskih akcija "Bljesak" i "Oluja".

Tužilaštvo haškog Tribunala odustalo je od podizanja optužnica protiv generala Petra Stipetića koji je komandovao vojnim akcijama u sklopu operacije "Oluja" i Mirka Norca koji su saslušani u statusu osumnjičenih.

Norac je u Hrvatskoj ranije osuđen na 12 godina zatvora, što je kasnije smanjeno za godinu dana, zbog likvidacije najmanje 50 srpskih civila na području Gospića i Karlobaga 1991. godine, a u maju 2009. godine osuđen je na sedam godina zatvora za ratne zločine nad civilima u vojnoj akciji Medački džep 1993. godine.

Vrhovni sud Hrvatske potvrdio je oslobađajuću presudu za isti zločin bivšem generalu Rahimu Ademiju.

Hrvatska vlada je početkom jula 2003. saopštila da je primila izveštaj državnog tužioca o krivičnim prijavama i postupcima protiv izvršilaca zločina nakon vojne akcije "Oluja". Optužene su 3.792 osobe, a protiv većine su donete presude.

Aprila 2011. Hrvatska radio-televizija (HRT) objavila je podatke Državnog tužilaštvnog Hrvatske (DORH) da su tokom i neposredno posle "Oluje" počinjena 24 ratna zločina u kojima je ubijeno 156 osoba, kao i da je za te zločine procesuirano samo deset bivših pripadnika hrvatske vojske i policije.


Izvor



Dodaj komentar
  Anonimni komentar
Ime:
Lozinka:
  Zapamti me na ovom računaru

Naslov:
Pošalji mi svaki odgovor na moj komentar
Pošalji mi svaki novi komentar na ovaj članak