Kotlarnice greju i truju
ŽITELjI prestonice teže će disati i ove zime, jer uz automobile i fabrike, vodeći gradski "trovači" i dalje su kotlarnice i kućni dimnjaci. Osim 45 kotlarnica "Beogradskih elektrana", gradski vazduh i ove grejne sezone gušiće oko 200.000 dimnjaka. Da slika bude još gora, peći na koje se greju Beograđani, stare su od 16 do 20 godina, a u velikom broju domaćinstava koristi se i dalje "smederevac".
Da
bi se izbacivanje štetnih materija u vazduh što više smanjilo do 2010.
godine ugašeno je više od 1.000 kotlarnica "Beogradskih elektrana", koje
su radile na mazut, dizel i ugalj. Od ove godine gašenje kotlarnica
radi se u saradnji sa Sekretarijatom za zaštitu životne sredine.
- U prethodnoj grejnoj sezoni ugašena je kotlarnica u Ulici
Maršala Birjuzova 3 - kaže Filip Abramović iz Sekretarijata za zaštitu
životne sredine. - Ove godine biće ugašene i priključene
na sistem daljinskog grejanja kotlarnica u osam beogradskih škola.
Započeli smo sa školom "Marija Bursać", a nastavljeno je gašenjem
kotlarnice "Bogoslovija", zatim Bogoslovskog fakulteta, Instituta za
biološka istraživanja "Siniša Stanković" i kotlarnice u Mije Kovečevića,
čime će biti obezbeđen kvalitetniji vazduh i životna sredina
stanovnicima Karaburme.
Koliko je loš uticaj ložišta na vazduh Beograda, potvrđuje i dr Snežana Matić Besarabić iz Gradskog zavoda za javno zdravlje podatkom da je u rubnim delovima grada i do 60 odsto veće zagađenje tokom zime.
-
Svaki dimnjak koji koristi mazut ili ugalj pa pređe na gas je doprinos
poboljšanju kvaliteta vazduha - kaže dr Matić Besarabić. - Dok je centar
grada već "pokriven" zagađenjem koje dolazi od automobila, obodni
delovi grada su više pogođeni dimnjacima. Najviše ih ima na Paliluli -
na levoj obali Dunava, Zemunu, ali i na Vračaru. Grejanje je veliki
problem, jer se kod nas troši najgori ugalj, lignit, koji proizvodi
najveći procenat sumpor-dioksida, ali opet Beograd ima tu sreću da se
radi sistematska gasifikacija i uporedo gašenje kotlarnica.




