Kome smeta Vukadinović
U ovom slučaju cilj napada drugosrbijanaca je Đorđe Vukadinović. Ima ga
često u medijima, mnogima je poznat, ali za neupućene; radi kao predavač
na Filozofskom fakultetu u Beogradu i glavni je urednik časopisa "Nova srpska politička misao". Razlog; Vukadinovićeva odluka da prihvati ponudu jedne manjinske grupacije
(Vlasi su u pitanju) da bude na čelu njihove izborne liste. Znači... ništa posebno. Da, ali samo za nas neopterećene.
Prvi udarac Vukadinoviću stigao je od spomenutog "stručnog lica".
Odaziva se na Vesna Rakić Vodinelić. Profesor prava. Ona je među
drugosrbijancima zadužena da njihovim raznim inicijativama i programima
navlači pravničke gaće. Da se sramota ne vidi na prvi pogled.
Da čovek ne poveruje šta je ta sve izgovorila na račun mučenog Đorđa. To
je bio znak drugosrbijanskim kerberima, stalno budnim iza taraba, da
zaskoče Vukadinovića. Sve ovo još traje, Đorđe se brani krajnje
civilizovano, uvlači se u sebe kao jež, pokušava da objasni ono što
objašnjavati ne treba, što se podrazumeva, umesto da uzvrati punom
snagom, da drugosrbijancima i srpskoj javnosti kaže šta sadrži nulta
tačka ove priče, zbog čega je toj bulumenti njegova kandidatura sporna i
neprihvatljiva. Sporna je zato što je za njih opasna.
Vukadinović je prihvatio ponudu Vlaha pod uslovom da oni kao predizbornu
ponudu istaknu (i istakli su) "Inicijativu za spas Srbije" dokument
sačinjen u redakciji "Nove srpske političke misli". Sadržaj tog
dokumenta upao je drugosrbijancima u oči kao šaka soli. Tekst je sabijen
u dvadeset tačaka, tridesetak redova, krajnje je sveden, precizan i
jasan. Potpisujem ga sa velikim zadovoljstvom. Tačka tri ove Inicijative
zahteva da se u Krivični zakon Srbije hitno unesu odredbe koje bi
omogućile sankcionisanje propagiranja secesionizma, rasparčavanja izdaje
ili okupacije zemlje, kao i vređanje zemlje i nacionalne časti. Bude li
ova ideja realizovana nabiće se čep u usta svim nevladinim
organizacijama u Srbiji, počev od Helsinškog odbora, čiji smisao
postojanja leži u antisrpstvu.
Malo iza toga, u tački šest, traži se uvođenje zakonske obaveze
nevladinim organizacijama i medijima registrovanim u Srbiji da svaku
finansijsku pomoć iz inostranstva javno prezentuju, sa navođenjem iznosa
i nazivom finansijera.
Dodamo li ovome i tačku sedam u kojoj se zahteva uvođenje reciprociteta u
ekonomskim i političkim odnosima sa zemljama u okruženju (Hrvatska i
Slovenija) te realnu mogućnost da Đorđe Vukadinović u Skupštini Srbije
već ovoga leta pokrene inicijativu za pretvaranje iznetih ideja u
zakonske odredbe, onda je kristalno jasno zbog čega se našao na udaru
drugosrbijanaca.
Ovo je za njih biti ili ne biti. Nekome će zvučati kao preterivanje, ali nije. Sačekajmo.



