Kosovo - četiri godine posle: Država koja to nije
Na današnji dan pre četiri godine institucije u Prištini proglasile su
nezavisnost od Srbije. Toliko traje i grčevita diplomatska borba za
priznavanje, odnosno nepriznavanje samostalnosti južne srpske pokrajine.
Kao i Beograd, i Priština od tada tvrdoglavo tapka u mestu. Za četiri godine izdejstvovali su 87 priznanja, što nije dovoljno da postanu članica najvažnijih svetskih organizacija među kojima su i Ujedinjene nacije. Ne priznaju ih Rusija, Kina, Indija, kao ni pet zemalja članica EU. Zbog toga je tamošnjim zvaničnicima jasno da bez priznanja Srbije neće moći napred.
Evropski put im je dalje i od udaljene evropske staze po kojoj se „vuče“ Srbija. Kvalitet života je katastrofalan. Kriminal i crno tržište cvetaju, kao što su nekad „cvetali božuri“. Zemlja je natopljena teškim metalima, pa Evropska komisija upozorava da konzumiranje hrane iz takve zemlje može imati smrtonosne posledice.
Građani ogorčeni
Behljuj Bećaj , predsednik nevladine organizacije Evropski pokret na Kosovu, za S media portal kaže da vlasti u Prištini za četiri godine nisu ispunile očekivanja građana.
-Pre četiri godine postojala su preterana očekivanja građana da se stvaranjem države stvaraju i pretpostavke za normalan život – kaže Bećaj za naš portal. - Ipak, to se nije desilo. U državi gde polovina građana gladuje, a oko 20 odsto stanovništva živi u ekstremno siromaštvu, ne možemo da kažemo da je vlast obezbedila uslove za normalan život. Pravosuđe i sudstvo u poslednje četiri godine ne funkcionišu. Ne postoji poštovanje elementarnih ljudskih prava, pa je u nekim okolnostima sila pretočena u pravo.
Bećaj ocenjuje da je kosovska diplomatija potpuno zatajila:
-Premijer je obećao da ćemo prvog dana imati 100 priznanja, a četiri godine kasnije imamo tek nešto više od 80. Da stvar bude još gora, sad se vodi bitka da li će se Kosovo predstavljati fusnotom!
On dodaje da Beograd i Priština moraju da nađu zajednički jezik, i da u svim dogovorima prvo treba da misle na građane, a tek onda na visoku politiku.
-Uprkos razlikama i konfrotacijama, između Srbije i Kosova postoji zajednička nit, a to je evropsko stremljenje – podseća Bećaj. - Mi smo upućeni jedni na druge i moramo podrediti sve snage kako bismo našli rešenje koje i Kosovo i Srbiju vode u EU. Jer, samo tako se mogu stvoriti uslovi za normalan život. U narednim danima mora da se postigne dogovor o regionalnom predstavljanju koji bi zadovoljio i predstavljanje Kosova i kandidaturu Srbije.
Kao i Beograd, i Priština od tada tvrdoglavo tapka u mestu. Za četiri godine izdejstvovali su 87 priznanja, što nije dovoljno da postanu članica najvažnijih svetskih organizacija među kojima su i Ujedinjene nacije. Ne priznaju ih Rusija, Kina, Indija, kao ni pet zemalja članica EU. Zbog toga je tamošnjim zvaničnicima jasno da bez priznanja Srbije neće moći napred.
Evropski put im je dalje i od udaljene evropske staze po kojoj se „vuče“ Srbija. Kvalitet života je katastrofalan. Kriminal i crno tržište cvetaju, kao što su nekad „cvetali božuri“. Zemlja je natopljena teškim metalima, pa Evropska komisija upozorava da konzumiranje hrane iz takve zemlje može imati smrtonosne posledice.
Građani ogorčeni
Behljuj Bećaj , predsednik nevladine organizacije Evropski pokret na Kosovu, za S media portal kaže da vlasti u Prištini za četiri godine nisu ispunile očekivanja građana.
-Pre četiri godine postojala su preterana očekivanja građana da se stvaranjem države stvaraju i pretpostavke za normalan život – kaže Bećaj za naš portal. - Ipak, to se nije desilo. U državi gde polovina građana gladuje, a oko 20 odsto stanovništva živi u ekstremno siromaštvu, ne možemo da kažemo da je vlast obezbedila uslove za normalan život. Pravosuđe i sudstvo u poslednje četiri godine ne funkcionišu. Ne postoji poštovanje elementarnih ljudskih prava, pa je u nekim okolnostima sila pretočena u pravo.
Bećaj ocenjuje da je kosovska diplomatija potpuno zatajila:
-Premijer je obećao da ćemo prvog dana imati 100 priznanja, a četiri godine kasnije imamo tek nešto više od 80. Da stvar bude još gora, sad se vodi bitka da li će se Kosovo predstavljati fusnotom!

On dodaje da Beograd i Priština moraju da nađu zajednički jezik, i da u svim dogovorima prvo treba da misle na građane, a tek onda na visoku politiku.
-Uprkos razlikama i konfrotacijama, između Srbije i Kosova postoji zajednička nit, a to je evropsko stremljenje – podseća Bećaj. - Mi smo upućeni jedni na druge i moramo podrediti sve snage kako bismo našli rešenje koje i Kosovo i Srbiju vode u EU. Jer, samo tako se mogu stvoriti uslovi za normalan život. U narednim danima mora da se postigne dogovor o regionalnom predstavljanju koji bi zadovoljio i predstavljanje Kosova i kandidaturu Srbije.
| Ključni podaci |
|---|
|
Broj stanovnika 1.800.000 Srbi: osam odsto 87 priznanja Članstvo u međunarodnim organizacijama. Svetska banka, MMF |
Dodaj komentar



