Milionerima teško naplatiti porez
Naši stručnjaci, međutim, upozoravaju da krajnja stopa poreza na godišnji dohodak nije jedini namet na zaradu, jer se plata i tokom godine oporezuje.
U Srbiji porez na godišnji dohodak građana plaćaju svi kojima su godišnja primanja prošle godine prešla 1,7 miliona dinara. U praksi, prošle godine je zvanično bilo 22.500 milionera.
|
Još oko 550 građana je izbeglo da prijavi porez, ali su im poreznici ušli u trag.
Glavni problem je što je u zemlji daleko više bogatih za koje poreznici
ne mogu ni da ustanove da zarađuju više od neoporezivog limita.
"Porezi na zarade nisu najveći problem” , smatra Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta.
Altiparmakov kaže da su veći problem doprinosi koji su tri puta veći. Što se tiče poreza na godišnji dohodak, u Srbiji je to primer loše reforme.
“Mi smo ranije imali jedinstvenu stopu od 10 odsto. Tokom 2006. uveli smo i stopu od 15 odsto za građene koji primaju više od šestostrukog proseka u zemlji. Ispostavilo se da je to iskomplikovalo naplatu, a budžetu nije donelo dodatna primanja” , objašnjava on.
Svetski konsultanti su i ranije upozoravali da naš poreski sistem pruža previše olakšica. Iz računice izvedene u budžetu za ovu godinu vidi se da će država zbog subvencija namenjenih poslodavcima koji zapošljavaju nove radnike izgubiti 1,1 milijardu dinara.
Olakšice koje previđa Zakon o porezu na dobit kasu će ostaviti bez 20
milijardi dinara, a cena robe koja je oporezovana nižom stopom poreza na
dodatu vrednost iznosi 102 milijarde dinara. Još 1,3 milijarde dinara
ne stigne u budžet zbog povraćaja poreza kupcima prvog stana.



