Ameri prete: Srbiji nije mesto u EU!
Tako je Jeremić samo pre nekoliko dana od svog domaćina u Vašingtonu Majkla Halcela iz američkog centra za transatlantske odnose mogao da čuje da „Srbija nije toliko značajna da bi imala pravo veta na razvoj i napredak drugih država ovog područja.“
- Ako Srbija misli da je ona potrebnija Evropskoj uniji nego EU njoj,
onda mnogo greši - rekao je Halcel.
Profesor međunarodnih odnosa i bivši ambasador u Parizu Predrag Simić
ocenjuje za „Alo!“ da ovakve poruke treba shvatiti kao pretnju koja će
postati realna kao ona krajem devedesetih.
- Oni to tako rade. Čekaju neko vreme da Srbija ponudi konkretno
rešenje, prihvatljivo i za EU i za SAD, a ako ne ponudi, oni to preseku
na način kako su presekli 1999. ili kako to najavljuje gospodin Halcel -
objašnjava on.
Zato Simić upozorava da Srbija ima još malo vremena da utiče na ovakve
signale, jer je ta politika još u fazi ispitivanja.
- Za Srbiju bi bilo krajnje pogubno ako bi se suočila sa tim pitanjem.
Ukoliko bi morala da bira, Srbija bi se našla u Miloševićevoj 1997. i
1998. godini. Osim parola, naša država već više godina ne ume da pruži i
sadržinu. Draškovićevo „više od autonomije, manje od nezavisnosti“
ostalo je bez sadržine, a Tadićevo „i Evropa i Kosovo“ treba da odgovori
konkretno i ubedljivo kako sa Kosovom u Evropu - kaže naš sagovornik.
Podela Kosova nije opcija, smatra Simić, jer Srbija nije spremna da
plati cenu za takvo rešenje.
- Podelu bi Albanci oberučke prihvatili, dali nam Mitrovicu, Leposavić i
Zubin Potok, a uzeli Preševsku dolinu. Srbija bi tako bila odsečena od
juga i to bi praktično prekinulo Koridor 10. Međutim, druge mogućnosti
su model južnog Tirola za Austriju, što je suverenitet poput onog kakav
de fakto postoji između Londona i Dablina u odnosu na Severnu Irsku.
Takva rešenja danas bi mogla biti od koristi i u tom slučaju bi mogli da
računamo na snažnu pomoć zemalja EU koje nisu priznale Kosovo,
rukovođene upravo strahom da bi to stvorilo presedan koji bi mogao i
njih da ugrozi - kaže Simić.



