Hrvatska: Tihi bojkot srpske robe

Iako sve vlade zemalja bivše Jugoslavije tvrde da im je tržište slobodno i da za sve investitore važe isti uslovi, realnost je sasvim drugačija.

Od svih zemalja u regionu, Srbija najveći problem ima sa susednom Hrvatskom, iako je ova zemlja članica CEFTA sporazuma. Negativan bilans koji beležimo s komšijama Hrvatima u trgovinskoj razmeni je čak 117,3 miliona dolara.

 

Za srpsku robu i dalje postoji niz prepreka da stigne na hrvatsko tržište. Najveća problem su komplikovane procedure prilikom izvoza, ali i medijska kampanja u toj zemlji protiv uvozne robe, posebno iz Srbije.

Lane je iz Hrvatske uvezeno robe za 396,1 milion dolara, a Srbija je istovremeno u tu zemlju plasirala robu u vrednosti od 278,8 miliona dolara.

Vidljivo je da sa hrvatske strane postoji bojkot srpskog kapitala. Srbija je potpuno otvorila svoje tržište, ali bilateralnim sporazumima nije zahtevala isti tretman za svoje privrednike.

Ekonomista Mlađen Kovačević smatra da komšije iz Hrvatske imaju otpor prema svemu što dolazi iz Srbije.

- Naše komšije nalaze hiljadu razloga da onemoguće ulaz srpskog kapitala i robe, dok u Srbiji oberučke prihvataju sve što dolazi iz Hrvatske. S druge strane, Hrvatska je gotovo preuzela tržište hrane u Srbiji, što nas dovodi u položaj zavisnosti - smatra dr Kovačević.

Srbija u Hrvatsku izvozi etilen, proizvode crne metalurgije, dok najviše uvozi đubrivo, cement, poljoprivredne proizvode.

- Tržište Srbije je prekomerno otvoreno prema svemu što dolazi iz Hrvatske, dok naš kapital nije dobro došao u toj zemlji.

 

Na samu pomisao da bi u tu zemlju moglo da stigne nešto što je srpsko, diže se medijska halabuka i na taj način se stopiraju sve investicije iz Srbije - ističe Branko Pavlović, bivši direktor Agencije za privatizaciju.

Prema njegovoj proceni, trend onemogućavanja ulaska u Hrvatsku svega što nosi oznaku "made in Srbija" biće nastavljen i u budućnosti.

Carinske barijere s Hrvatskom trebalo bi da se nestanu polovinom ove godine primenom pravila i zone slobodne trgovine. Ali, do većeg popravljanja odnosa u trgovinskoj razmeni s ovom susednom zemljom neće doći ukoliko se ne eliminišu i pojedine necarinske prepreke.

Slavko Đurić iz Centra za preduzetnike ističe da hrvatski carinici zahtevaju od srpskih izvoznika da prateća dokumentacija bude isključivo na latinici, kao i da se u proizvođačke specifikacije tačno unesu normativi utroška materijala, što zadire u pravila kršenja poslovne tajne.