Hrvatska: Više kredita preduzetnicima, manje građanima

Vjesnik 28.11.2008 20:59
Hrvatska: Više kredita preduzetnicima, manje građanima


Banke će imati dovoljno novca za kreditiranje poduzetničkih projekata, no posebno će se voditi računa o rejtingu klijenata



 

Kriza koja pogađa financijska tržišta diljem svijeta za sobom donosi i usporavanje rasta kreditiranja u bankama. Razlog za to je smanjena likvidnost financijskih tržišta i teže dostupan novac za financiranje klijenata, a tu su i povećani rizici financiranja zbog pogoršanja uvjeta poslovanja na tržištu, zbog čega banke postaju sve selektivnije prema projektima i poduzetnicima koji nose manje rizike. Kakva je situacija u Hrvatskoj s kreditiranjem malog i srednjeg poduzetništva, ispitali smo u većim bankama. Veće banke ističu da će imati dovoljno novca za kreditiranje poduzetničkih projekata, posebice malog i srednjeg poduzetništva, no isto tako ističu da će voditi računa o rejtingu klijenata, odnosno o kreditnoj sposobnosti. Do novca će u nekim bankama dolaziti oni poduzetnici koji imaju dobre rezultate i projekte, dok će otpasti oni sa slabijim rezultatima. Pojedine banke tražit će i veći udio klijenta u ukupnom iznosu kreditiranja. Napominju i da za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva bilježe interes koji je na prošlogodišnjoj razini, a kod nekih banaka je i veći.
U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) kažu da nisu uvodili restrikcije u kreditiranju poduzeća, te dodaju kako je u ovoj godini primjetna tendencija da se više kredita emitira za mala i srednja poduzeća nego građanima. To je osobito naglašeno u zadnjih nekoliko mjeseci. Gotovo dvostruko su više kreditirali poduzeća nego građane. Ove godine PBZ će malim i srednjim poduzetnicima plasirati više od pet milijardi kuna kredita. Splitska banka u posljednje tri godine u prosjeku mikropoduzetnicima odobri više od 50 milijuna eura kredita. Dodaju da se uvjeti kreditiranja neće postrožiti. Interes tvrtki za kredite konstantan je te nema velikih odstupanja u ovoj godini u odnosu na proteklu, kažu i dodaju da su osigurali dovoljno novca za kreditiranje poduzetnika čak ako se ti zahtjevi i znatno povećaju. U sektoru poduzetništva ne očekuju rast kamatnih stopa, barem ne veći rast.
Kod kreditiranja poduzetništva nastoje, kažu, pojednostavniti proceduru odobrenja kredita, te namjeravaju povećati svoju kreditnu aktivnost prema poduzetnicima.
Na srednje i male poduzetnike u Hypo banci odlazi 80 posto klijenata, pravnih osoba koje imaju otvoren račun u banci, te dvije trećine klijenata, pravnih osoba koje koriste proizvode banke kao što su kredit i jamstvo. U budućnosti će nastaviti raditi na strukturiranju kreditnog portfelja, pri čemu će se posebice voditi računa o rejtingu klijenata. Klijenti s dobrim rejtingom neće imati problema za dobivanje novca. U toj banci ističu da nisu zaustavili financiranje novih i već odobrenih kredita.
Erste banka je lani poslovnim subjektima plasirala oko devet milijardi kuna, od čega je 54 posto kratkoročnih kredita, odnosno s rokom dospijeća do godinu dana. Od ukupno plasiranih kredita najveći udio otpada na male i srednje poduzetnike, čak 65,87 posto. Potražnja i interes tvrtki za kreditima u prvih 10 mjeseci ove godine bila je na razini istog razdoblja lani, a rast i broj odobrenih kredita nalazi se u okviru HNB-ovih limita. U nadolazećem razdoblju dostupnost i realizacija kredita za poduzetnike ovisit će, kažu, o njihovoj kreditnoj sposobnosti te o mogućnostima dopuštenog rasta plasmana. Kažu da trenutačno na tržištu imaju lagani rast prosječne kamatne stope, koji je prije svega uvjetovan visokom cijenom izvora, odnosno uzlaznim kretanjem kamata na kunsku štednju.
Zagrebačka banka posluje s oko 80.000 malih poduzetnika i obrtnika. U strukturi kredita najzastupljeniji su kratkoročni krediti s udjelom od 53 posto i oni se najčešće odnose na financiranje obrtnih sredstava, odnosno likvidnosti.
Raiffeisen banka (RBA) zabilježila je porast kreditiranja hrvatskih gospodarstvenika u prvih devet mjeseci. Kada se analizira utjecaj financijske krize u svijetu, ne govori se o izravnom utjecaju na kriterije kreditne politike domaćih banaka, nego o posrednom utjecaju, objašnjavaju u RBA-u. Trenutačni utjecaji na bankarsko tržište iskazuju se posredno putem otežanih uvjeta refinanciranja izvora novca za domaće banke. Taj se utjecaj ogleda više u visini kamatnih stopa za kredite nego u kriterijima kreditiranja. Međutim, otpisi nenaplativih potraživanja u međunarodnim investicijskim bankama i manja ponuda kredita na svjetskom tržištu navode sve pa i domaće banke na dodatne strože kriterije za odobravanje kredita klijentima. Stoga danas poduzeća moraju zadovoljiti djelomično oštrije kriterije kada se ocjenjuje njihova kreditna sposobnost i osiguranje naplate, zaključuju u RBA-u.

Usporavanje financiranja velikih tvrtki
Izvjesno je da će se financiranje velikih tvrtki usporiti te da će banke veću pozornost obratiti na malo i srednje poduzetništvo, posebice na izvozno orijentirane tvrtke te širenje poslovanja s građanstvom, predviđaju u Hypo banci. U Erste banci pak napominju da će u budućnosti pratiti projekte koji su isplativi, no oni će morati biti bolje pripremljeni, a poduzetnici će morati s više novca sudjelovati u ukupnom financiranju.

Zbog potražnje će rasti kamate poduzećima
Glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević objašnjava da na kamatne stope banaka utječe cjelokupna struktura financiranja (pasive) i cijene po kojima se banka financira, a ne samo trenutačne kamatne stope na tržištu novca. U pasivi banaka najznačajniji izvor su depoziti građana i poduzeća. Zbog sve skupljih izvora financiranja u inozemstvu banke pojačavaju borbu za ograničeni domaći depozit, pogotovo nakon listopadskog smanjenja depozitne mase u bankama, što im podiže cijenu. Alternativa uvoza financijskih sredstava iz inozemstva, koja je proteklih godina održavala cijene domaćih depozita na nižoj razini, kaže Starčević, nestala je ove godine. Depozit je u ovom slučaju roba s većom potražnjom od ponude, pa cijena, logično, raste. S druge strane su krediti, koji se financiraju iz sve skupljih izvora, pa posljedično raste kamatna stopa dok god postoji snažna potražnja, dodaje Starčević. Postupni pad potražnje građana za kreditima opada, pa time i nestaje pritisak na daljnji rast kamatnih stopa. Na žalost, kod potražnje za kreditima poduzeća nema pada potražnje, pa će kamatne stope nastaviti rasti, zaključuje Starčević.

Prošlo vrijeme neograničenog refinanciranja
Unatoč tome što banke puno lakše daju kredite poduzetnicima, iz Zagrebačke banke upozoravaju da poslovanje u krizi zahtijeva prilagodbe i na strani ponude, u banci, i na strani potražnje, odnosno kod poduzetnika. S obzirom na to, može se očekivati da će kreditni novac biti teže dostupan. Stoga treba prihvatiti i prilagoditi se činjenici da je vrijeme kreditnog obilja i gotovo neograničenih mogućnosti refinanciranja prošlo. Tome se u donošenju odluka treba prilagoditi te treba bolje upravljati rizicima, zaključuju u Zabi.

Izvor



Dodaj komentar
  Anonimni komentar
Ime:
Lozinka:
  Zapamti me na ovom računaru

Naslov:
Pošalji mi svaki odgovor na moj komentar
Pošalji mi svaki novi komentar na ovaj članak