Najveći svetski arhitekti na konkursu za obnovu Meke

Večernji 28.11.2008 20:51
Najveći svetski arhitekti na konkursu za obnovu Meke


Krajem bi godine u Saudijskoj Arabiji trebala biti održana izložba radova prispjelih na natječaj kralja Abdullaha bin Abdula Aziza al-Sauda raspisan s ciljem obnove najsvetijeg mjesta muslimanske vjere i mjesta obaveznog hodočašća u Meki.



Vrhunski svjetski arhitekti, njih 18, među kojima su najuglednija imena britanski arhitekti Norman Foster (73) i Zaha Hadid (58), pozvani su na sudjelovanje na tom natječaju, a ni druga imena ne zaostaju – Atkins Design, Adams Kara Taylor, Faber Maunsell...

Cilj je obnove povećati kapacitet džamije Al-Haram (356.800 četvornih metara), koja sada može primiti 900.000 vjernika, na zapanjujuća tri milijuna. Prema neimenovanim izvorima s kojima se konzultiralo stručno glasilo The Architect's Journal, program obnove najvjerojatnije bi se odvijao u dvije faze: u prvoj bi kapacitet Al-Harama porastao na 1,500.000 vjernika, a u drugoj na planirana tri milijuna.

Prema drugim izvorima, dotični projekt obuhvača dvije inačice radova: jedna je širenje Al-Harama na sjever, a druga su arhitektonski zahvati na samoj zgradi džamije.

Na vijest o tom senzacionalnom natječaju, iz ureda Foster & Partners stigla je izjava: "To je procurilo u javnost, ali ne od nas pa ne možemo komentirati" dok je Hadid, glasnogovornik istaknute britanske arhitektice rođene u Iraku, samo rekao da "ne može ni potvrditi ni opovrgnuti tu vijest." (Navodno je upravo njezina tvrtka, uz šest drugih, dobila zadatak redizajna središnjeg dijela džamije, a Foster bi trebao smisliti varijantu s proširenjem na sjever.)

Fanatični vahabiti iz kuće Saud brinu se za dva najsvetija mjesta islamske vjere - Meku i Medinu otkad je plemenski poglavar Ibn Saud prije osam desetljeća zauzeo ta dva sveta grada.

Saudijske vjerske vlasti ističu da je država u održavanje ta dva sveta mjesta uložila 19 milijardi dolara, ali ima i glasova iz muslimanskog svijeta (primjerice Mai Yamani u svojoj knjizi "Kolijevka islama") koji kritiziraju saudijski odnos prema svetinjama i tvrde da fanatični vahabiti razaraju i devastiraju brojna druga sveta mjesta da ne bi slučajno postala konkurencija njihovim "zlatnim kokama", a i u samoj Meki je od vremena Proroka prije 1400 godina ostalo sačuvano manje od dvadeset zgrada. Na mjestu kuće Hadije, Prorokove žene, podignut je – javni zahod.

Lokalni hotel Hilton podignut je na mjestu kuće Prorokova pratitelja Abua Bakra; kraljeva palača je na mjestu gdje je bila džamija Abu-Kubais. Grob prorokove žene Al-Baki uništen je pedesetih, a i dan-danas mutawi (vjerski policajci) drže stražu i paze da na tom mjestu netko ne bi ostavio cvijeće ili se, ne daj Bože, pomolio.

Vahabitskoj želji za ekskluzivnošću nije izmakao ni Al-Nour, planina svjetla, s pećinom Hira'a za koju se kaže da je u njoj Muhamed primio prve sure Kurana. Tvrda struja svećenstva želi je uništiti da je hodočasnici ne bi obilazili: u podnožju je postavljena vahabitska fatva:
- Prorok Muhamed (slavljen bio) ne dopušta nam da se penjemo na ovo brdo, ni da se tu molimo, ni da dotičemo kamenje, ni da vezujemo čvorove na stabla...


Izvor



Dodaj komentar
  Anonimni komentar
Ime:
Lozinka:
  Zapamti me na ovom računaru

Naslov:
Pošalji mi svaki odgovor na moj komentar
Pošalji mi svaki novi komentar na ovaj članak